Osnivači

OSNIVAČKA DEKLARACIJA HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ROBOTIKU

Proteklo je više od sedamdeset godina od trenutka kada je rječnik ljudske civilizacije bio obogaćen novom riječi riječju za koju sada možemo sa sigurnošću utvrditi da je jedan od temeljnih sinonima čovjekove težnje prema tehnološkom napretku. To je riječ ROBOT i za njezino uobličenje bili su potrebni tisućljetna imaginacija, težnja i volja sintetizatorskog ljudskog uma za povijesnim spoznanjem sebe i svog vlastitog smisla u prostoru i vremenu.

Mi, suvremenici baštinici tih stremljenja odgovorni smo za vrijeme koje je ispred nas. Vrijeme, u kojem zahvaljujući našim predčasnicima možemo jasnije nazrijeti civilizacijske ciljeve i puteve koji njima vode. Riječ robot danas je jedna od rijetkih planetarnih kategorija koju svi jednako izgovaramo i onda kada je ne mislimo jednako. Naslućivanje dalekosežnih posljedica koje će ona imati na organizaciju i život ljudske zajednice sili nasda je promišljamo zajednički, uvjereni da neće izmaći našoj pažnji višeznačnosti smisla koje u sebi nosi.

Više od bilo kojeg drugog područja čovjekova bavljenja robotika u svojoj osnovnoj ideji nosi potrebu za sintezom i sažimanjem svekolikog ljudskog iskustva. Ona u sebi nosi, štoviše, i ideju samog čovjeka i njegovog svijeta u cjelini. Robotika unatoč tome nije električka znanost već kvalitativno nova duhovna spoznaja kako onoga što je sačinjava tako i onoga što iz nje proizlazi. Ona je opterećena jedino idealom vlastitog tvorca, ČOVJEKA koji kroz nju teži vlastitoj reafirmaciji ne kao materijalni entitet već kao dugovno biće u okruženju koje ga stvara i koje on sam stvara. Zbog toga robotika treba svoje globalne i parcijalne ciljeve stvarati u skladu sa zakonima svijeta i života u kome se razvija. Zbog toga je ona danas jednako kreatorski prisutna i važna u proizvodnoj industrijskoj praksi kao i u umjetničkoj viziji. Ona je jednako izazovna za znanost i tehniku kao što je i neiscrpno inspirativna metafora filozofskog promišljanja ili umjentničkog doživljavanja sadašnjeg i budućeg svijeta.

Robotika nije svo višeznačje pojma tehnologije, ali pojam tehnologije anticipira kroz sebe u najznakovitijem i najpotpunijem obliku simbola postindustrijskog društva. Taj simbol može biti i teza i antiteza tehnologijske paradigme budućnosti svijeta. Tehnologija kroz robotiku može do neslućenih razmjera potencirati ljudsko blagostanje, ali može i do krajnjih konzekvenci, pa i dokinuća, dovesti ono što zovemo tehnološka civilizacija čovjeka. Pred one koji ideju robotike afirmiraju na najizravniji način, a to je tehni&"69;ka inteligencija, ove činjenice postavljaju izuzetnu odgovornost. Između ostalog i zbog toga jer se one već sada tiču izuzetno osjetljive sfere ljudskog života, sfere rada kao prvog zabilježenog područja masovne praktične operacionalizacije robotičke ideje.

Sa stručnog gledišta i uvođenja robota u proizvodnu praksu, suvremena robotika je globalni koncepcijski sustav tehničke inteligencije u odnosu na rješavanje pitanja i problema proizvodnje koje suvremeni i tržišni odnosi nameću suvremenoj tehnici i tehnologiji općenito.
Sa stajališta općih promišljanja, razmatranja i vizija posljedica uključenja robota u proizvodne (industrijska robotika) i izvan proizvodne (servisna robotika) društvene odnose, robotika kaok interdisciplinarna znanost mora poštivati postojeća etička načela kroz očuvanje cjelovitog (tjelesnogi duhovnog) integriteta čovjeka i drugih živih bića te štititi kolektivne i sve druge općecivilizacijske vrijednosti i životnu sredinu u kojoj se one stvaraju, kao i sva ostala načela koja bi s navedenom svrhom bila uspostavljena.

Hrvatsko društvo za robotiku težit će emancipiranju postindustrijskog doba, pridonoseći svojim duhovnim i praktičnim iskustvom podizanju razine kako tehničke tako i humanističke obrazovanosti hrvatskoga društva pa samim tim i njegove osposobljenosti da prihvaća i sudjeluje u korištenju dosega suvremene civilizacije.
Preuzimajući ulogi institucije specijalizirane za djelatnosti iz područja robotike, Hrvatsko društvo za robotiku težit će obavljanju integratorskih funkcija s ciljem evidentiranja svih stvaralačkih napora koji se u području robotike kod nas i u svijetu obavljaju, pospješivanju tijeka i izmjena informacija kao i njihovom sustavnom i osmišljenom predstavljanju i plasiranju.

Hrvatsko društvo za robotiku težit će uspostavljanju vlastite funkcionalne organizacije koja će mu omogućavati najveću moguću poslovnu djelotvornost: uključivanjem u suvremeni informacijski marketing, pokretanjem i organiziranjem stručnih skupova i tribina, izdavačke djelatnosti periodičke i druge vrste, ponudom osmišljenih konzalting djelatnosti na pomoći pri organizaciji obrazovnih, istraživačkih, razvojnih i proizvodnih programa sa svrhom djelotvornog ostvarivanja zatanih ciljeva.

Učlanjenjem i uključivanjem u rad srodnih domaćih i međunarodnih organizacija Hrvatsko društvo za robotiku radit će na prikupljanju i organiziranom čuvanju svih pažnje vrijednih i za razvoj robotike korisnih podataka te će organizirati i vlastite specijalizirane baze podataka koje će biti na raspolaganju kako članovima Društva, tako i svima zainteresiranima.

Osnivanjem Hrvatskog društva za robotiku dolje potpisani članovi Osnivačke skupštine iskazuju svoju težnju za organiziranim radom i uključivanjem u najživotnije tijekove svjetskog napretka u ime dobra i razvitka svih građana naše države.

U Zagrebu, 17. prosinca 1994.
Članovi Osnivačke skupštine Hrvatskog društva za robotiku

UTEMELJITELJI HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ROBOTIKU

mr. Antonić  Davor, Zagreb
dipl.ing. Bakija Nako,Pula
mr. Ban Željko, Zagreb
Barbutov Nenad, Zagreb
dipl.ing. Bartovčak Hrvoje, Zagreb
Bogdan Stjepan, Zagreb
dipl.ing. Bonači Ivan, Zagreb
prof. Boranić Borko, Samobor
dipl.ing. Brkić Srećko, Zaprešić
mr. Cecić Mirjana, Split
mr. Cecić Mojmil, Split
dipl.ing. Ciglenečki Darko, Zagreb
doc. dr. Crneković Mladen, Zaprešić
prof. dr. Crnošija Petar, Zagreb    
Čavara Luka, Zagreb
prof. dr. Čosić Krešimir, Zagreb
doc. dr.Domazet Željko, Split
Dujmović Marija, Zagreb
dipl. ing. Dužević Mario, Zagreb
Ergić Todor, Slavonski Brod
dipl.ing. Goger Mladen, Zagreb   
dr. Goja Željko, Zadar
Akad. Gruden Vladimir, Zagreb
dipl.ing. Hajnić Branko, Zagreb
Hladek Marijan, Zagreb
dipl.ing. Holetić Branko, Zagreb
mr. Hrboka Ivica, Split
dr. Hudec Goran, Zagreb
dipl. ing. Ivandić Željko, Sl. Brod
mr. Ivančić Ivan, Zagreb
dipl.ing. Klaić Aleksandar, Zagreb
doc. dr. Kliček Božidar, Varaždin
Kolar Robert, Zagreb
mr. Koroman Vladimir, Zagreb
dipl. ing. Kovačević Božidar, Zagreb
dr. Kovačić Zdenko, Zagreb
doc. dr. Krstulović Ante, Split
dipl. ing. Kumar Ivan, Samobor
prof. dr. Lauc Ante, Osijek
dipl. ing. Lončar Željko, Zagreb
ing. Majetić Slavko, Zagreb
dipl. ing. Makanec Branimir, Zagreb
dipl. iut. Malvić Dubravko, Zagreb
mr. Mandžuka Satko, Zagreb
prof. dr. Mandić Ivica, Split
Marasović Jadranka, Split
Marić Marčelo, Kanfanar
prof. dr. Markotić Ante, Zagreb
Mazurek Miroslav, Slavonski Brod
dipl. ing. Medić Miomir, Zadar
dipl. ing. Medvedec Nedeljko, Zagreb
dipl. ing. Mesing Damir, Zagreb      
dipl. ing. Mikuličić Damir,Zagreb
mr. Milčić Branimir, Zagreb
dipl. ing. Mulc Tihomir, Zadar
dipl. ing. Paro Ljubinko, Zadar
mr. Pavuna Damir, Zagreb
dr. Petrić  Joško, Zagreb
mr. Poljak Krunoslav, Zagreb
Rašeta Darko, Zagreb
Ratković Igor, Zagreb
Rigljan Zlatko, Zagreb
mr. Ružička Velimir, Zagreb
dipl. ing. Saršon Zdenko, Zagreb
Slamić Miroslav, Zagreb
doc. dr. Stipaničev Darko, Split
Šarić Tomislav, Sibinj
dipl. ing. Šeparović Ivo, Velika Gorica
mr. Široki Mladen, Zagreb
dr. Šojat Zorisilav, Zagreb
Šostarić Karlo, Zagreb
dipl. ing. Štruglin Željko, Zagreb
mr.Terze Zdravko, Zagreb
Todorovski Zdravko ten., Zagreb
mr. Torba Zvonimir, Split
Trivić Čedomir, Pula
mr. Videc Žarko, Zagreb
mr. Vičić Darko, Zagreb
mr. Vistrička Zvonimir, Zagreb          
Vnučec Augustin, Zagreb
prof. dr. Vranješ Bozo, Zagreb
Vrhovski Hrvoje, Zagreb
dipl. ing. Vrtodušić Dražen, Zagreb
Vukičević Igor, Zagreb
prof. dr. Zanchi Vlasta, Zagreb
Zdenković Josip, Zagreb
Zvocak Sven, Rovinj
mr. Žepić Zvonimir, Zagreb